Željeli su zdravo povrće – danas ga sami sade

Nedostatak ponude na tržištu, konkretno vezano za organsko povrće, velike količine neobrađenih površina te podizanje znanja o štetnosti bazirana na konvencionalnoj proizvodnji, glavni su razlozi zašto se skupina mladih ljudi iz Doboja odlučila pokrenuti Organsku baštu.

Organska bašta Doboj se razvila kroz projekat Društveni biznis Fondacije Mozaik- Sarajevo. Aplicirali smo se kao neformalna grupa na Turnir inovacija. Uspješno smo se izborili za sredstva od 3.000 KM. Tim sredstvima smo započeli ulaganja, a prvo je bio plastenik i oprema za vrtlarenje“, kaže nam inicijator ideje Nebojša Mićić.


Želja im je postati dio Omladinske organizacije “e2”

Na površini od 1.000 kvadratnih metara nalazi se plastenik od 100 kvadrata. Kroz prvu sezonu im je u cilju da proizvedu sve vrste luka, špinat, rukola, matovilac i drugo. Također uskoro će ponuditi zainteresiranim građanima da im se pridruže u ovom projektu, odnosno daju dva puta po 50 kvadrata pripremljene zemlje za sijanje.

Cilj je da ovaj projekat na kojem radimo bude ogledni primjer kako je potrebno uložiti trud, ekperimentirati kroz praktičan rad i kroz ono što je u teoriji. Rezultat bi u konačnici bio podizanje svijesti o značenju i mogućnostima poljoprivrede bez integrirane proizvodnje (bez dodavanja kemijskih sredstava), proizvodnja zdravog, ukusnog povrća, a time stvaramo kvalitetnije življenje“, kaže Nebojša koji je Organsku baštu osnovao sa Vlastimirom Pavlovićem, Goranom Grabežom, Ognjenom Vasiljevićem, Mladenom Ristićem i Nemanjom Živkovićem.

Plastenik je veličine 100 kvadratnih metara

Sljedeći plan je da postanemo dio Omladinske organizacije “e2” iz Doboja, kao samoodrživo socijalno poduzetništvo“, naglašava on.

Ekološki održiv način poljoprivrede

Organsku poljoprivredu, dodaje, najbolje možemo definisati kroz njen cilj, a to je proizvodnja zdravstveno bezbjedne, kvalitetne hrane na ekološki održiv način.

Cilj organske poljoprivrede je da unaprijedi zdravlje i produktivnost uzajamno zavisnih zajednica, zemljišta, biljaka, životinja i ljudi. To znači:

  • korišćenje prirodnih resursa na održiv način (očuvati i ostaviti prirodne resurse narednim generacijama);
  • razvoj organske poljoprivrede uz očuvanje ekosistema;
  • održavanje i povećanje plodnosti zemljišta;
  • smanjenje svih oblika zagađenja.

Foto: Organska bašta Doboj

Izvor: agroklub.ba

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *