Loš vjetar za elektrane Srpske

BANJALUKA – U Republici Srpskoj nema nijedna vjetroelektrana i neće ih sigurno biti još par godina. Izgradnja vjetroelektrana „Hrgud“ u Berkovićima i „Trusina“ u Nevesinju za koje je Vlada RS prije nekoliko godina dala koncesiju još je na dugom štapu jer investitori nisu prikupili svu dokumentaciju i bave se pripremnim radovima, prenosi portal CAPITAL.

Vlada RS, odnosno Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva potpisalo je još prije pet godina sa firmom „Eol Prvi“ ugovor o koncesiji za izgradnju i korišćenje parka vjetrenjača na lokaciji Trusina u Nevesinju.

Instalisana snaga vjetroelektrane je 49,5 MW, planirana godišnja proizvodnja je 160 GWh.

Koncesija je odobrena na 30 godina, a ukupna vrijednost investicije procijenjuje se na 141,6 miliona KM.

Međutim, iako je prošlo pet godina, značajnijih pomaka u izgradnji nije bilo. Naprotiv, početak gradnje ove vjetroelektrane više puta je odgađan, a iako je ranije najavljeno da će biti završena krajem ove godine, taj rok očigledno neće biti ispoštovan.

„Koncesionar je obezbijedio dozvolu za gradnju, a postupak eksproprijacije je skoro završen. U toku je izrada građevinske dozvole za priključak na mrežu čije je izdavanje uslovljeno završetkom eksproprijacije. Takođe, u toku je priprema energetske dozvole od Regulatorne komisije za energetiku RS“, kazali su za CAPITAL u Ministarstvu industrije.

Dodali su da je planom za 2017. godinu predviđeno da se izvrše pripremni radovi, kao što je izgradnja pristupnih puteva, izgradnja temelja za vjetroturbine, izgradnja platformi za montažu, izgradnja kanala za polaganje kablova.

Mandžuka: Administrativni postupci odložili početak gradnje

Direktor preduzeća „Eol Prvi“ Zlatko Mandžuka potvrdio je danas za CAPITAL da prvobitno dogovoreni rok izgradnje nije ispoštovan zbog komplikovanog postupka dobijanja svih potrebnih dozvola.

„U postupku smo dobijanja energetske dozvole i preliminarnih prava na podsticaj. Dok se to ne završi, mi praktično nemamo prikupljena sva dokumenta za početak gradnje. Ovo je prvi projekat te vrste u RS, nije bilo prethodnih iskustava, tako da su određeni administrativni postupci trajali duže nego što se to očekivalo. Imali smo slučaj da su propisi jedne institucije u koliziji sa propisima druge institucije, tako da se nalazimo u jednom administrativnom krugu iz kojeg pokušavamo da izađemo“, kazao je Mandžuka.

Koncesiona naknada

Prije zaključivanja ugovora, koncesionar je dužan da uplati jednokratnu koncesionu naknadu koja zavisi od procijenjene vrijednosti investicije, a nakon puštanja u rad počinje da plaća naknadu za korišćenje koja iznosi 3,6 odsto od ukupnog godišnjeg prihoda koji ostvari obavljanjem koncesione djelatnosti.

Za ove dvije vjetroelektrane dosad je uplaćeno 462.248 KM po osnovu jednokratne koncesione naknade.

Dodao je da su velikih problema imali i sa eksproprijacijom zemljišta, što je dodatno uticalo na produženje rokova.

On je istakao da su Vladi RS podnijeli zahtjev za produženje roka izgradnje s kraja ove godine do 30. juna 2019. godine.

„Ukoliko sve bude išlo po planu vjetroelektana bi od oktobra 2019. trebalo da krene sa redovnom proizvodnjom“, kazao je Mandžuka i dodao da je novac za ovaj projekat u potpunosti obezbijeđen.

ERS gradi vjetroelektranu „Hrgud“

Slična situacija je i sa vjetroelektranom „Hrgud“ s obzirom na to da se ni ovdje nije odmaklo dalje od pripremnih radova. Ipak, koncesija za ovu vjetroelektranu odobrena je tri godine nakon one za „Trusinu“, odnosno 2015.

U Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva za CAPITAL su rekli da je novac za izgradnju vjetroelektrane „Hrgud“, za koju je koncesiju dobila „Elektroprivreda RS, obezbijeđen putem kredta njemačke razvojne banke KfW.

Ugovor o koncesiji za ovu vjetroelektranu Vlada i ERS potpisali su u maju 2015. na peridod od 50 godina.

„Instalisana snaga vjetroelektrane „Hrgud“ je 48 MW, a planirana godišnja proizvodnja iznosi 125 GWh. Procijenjena ukupna vrijednost investicije je 125,7 miliona KM, a trenutno je u toku pripremni period“, kažu u Ministarstvu industrije.

U Ministarstvu procjenjuju da koncesionari u najvećoj mjeri kasne sa izgradnjom vjetroelektrana zbog problema u vezi sa eksproprijacijom zemljišta, kao i obezbjeđenja potrebnih finansijskih sredstava.

CAPITAL: M. Čigoja

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *