Konkursi ne znače ništa: Funkcioneri imaju pravo da zapošljavaju koga hoće

Uprkos tome što je BiH jedna od najkorumpiranijih zemalja u regiji, vlasti ni do danas nisu ukinule diskreciono pravo direktorima javnih preduzeća ili rukovodilaca u državnim institucijama da sami odaberu koga će zaposliti, bez obzira na poziciju tog kandidata na rang-listi.

Demokratska praksa jasno nalaže da se diskreciono pravo na zapošljavanje može koristiti samo ukoliko postoji javni interes za takav vid angažovanja. S pravom se postavlja pitanje zbog čega je za institucionalni aparat zapošljavanje saradnika, savjetnika i ostalih državnih službenika i namještenika nacionalni interes.

Zakonska rješenja koja su još na snazi u BiH, već godinama su predmet kritika nevladinih organizacija, ali i bh. stanovnika koji ne bivaju primljeni u državnu službu uprkos najboljim rezultatima na javnom konkursu.

Jedan od primjera za takvo nešto je i član 31. Zakona o državnoj službi Federacije BiH u kojem piše da državnog službenika postavlja rukovodilac organa državne službe, uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije za službu FBiH, s liste uspješnih kandidata koji su prošli javni konkurs”. U prevodu to znači da javni organi nisu dužni primiti najbolje rangiranog kandidata.

Takvih primjera je mnogo s obzirom na to da građanima BiH nisu javno dostupne rang-liste kandidata, a često ni imena i prezimena osoba koje su postavljene na poziciju državnog službenika.

Naprimjer, za razliku od Agencije za državnu službu BiH koja u Službenom listu BiH objavljuje pregled postavljenih državnih službenika po mjesecima, u Službenim novinama FBiH imenovanja novozaposlenih se ne objavljuju.

Sistem zapošljavanja u institucijama BiH bolje je regulisan od sistema zapošljavanja u FBiH s obzirom na to da Zakon o državnoj službi u institucijama BiH precizira da državnog službenika postavlja Agencija za državnu službu BiH u skladu s rezultatom koji je kandidat postigao u izbornom procesu, uz prethodno pribavljeno mišljenje mjerodavne institucije.

Ipak, zakon BiH ostavlja diskreciono pravo kada je riječ o imenovanju rukovodećih državnih službenika s obzirom na to da “rukovodeće državne službenike imenuje mjerodavna institucija po prethodno pribavljenom mišljenju agencije, s liste uspješnih kandidata koji su prošli javni konkurs”.

Ni Ministarstvo pravde BiH, a ni Federalno ministarstvo pravde nisu ni nakon 20 dana odgovorili na koji način se tumači pojam diskrecionog prava na zapošljavanje u državnim organima i šta u konačnici predstavlja javni interes u zapošljavanju, piše Klix.ba.

Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH kroz Akcijski plan za provođenje Strategije za borbu protiv korupcije 2015.-2019. prepoznala problem koji se odnosi na javne konkurse, odnosno mogućnost rukovodilaca da svojom diskrecionom ovlašćenjima, izabere bilo koju osobu koja se nalazi na listi uspješnih kandidata, ne uzimajući u obzir uspjeh koji je kandidat postigao na pismenom, odnosno usmenom testiranju.

Ističu kako su već započete određene radnje na realizaciji ovih aktivnosti te da će agencija u narednom periodu u saradnji s nevladinim sektorom održati niz radno-konsultativnih sastanaka na kojima će detaljno razraditi modalitete saradnje s ciljem što brže implementacije navedenih aktivnosti.

(Klix.ba)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *