Bez carine stiže najviše goveda, svinja i mlijeka

Sarajevo – Domaći proizvođači moći će od početka iduće godine na tržište Evropske unije bez plaćanja carina plasirati ograničene količine ribe i vina i neograničen kontingent voća i povrća, a u isto vrijeme će na naše tržište bez carinskog opterećenja početi da stiže najviše govedine, svinja, mlijeka, peradi i krompira.

Kvote su predviđene prijedlogom protokola uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Evropskih zajednica i BiH. Dokument, koji je u posjedu “Glasa Srpske” u petak je usvojio Savjet ministara i proslijedio ga na usvajanje Predsjedništvu BiH. EU će stupanjem na snagu SSP-a ponovo uvesti trgovinske povlastice za izvoz voća i povrća na tržište EU, a riječ je o takozvanim autonomnim trgovinskim mjerama.

– Prijedlog protokola predviđa tehničko prilagođavanje trgovinskog dijela odredaba SSP-a u vezi sa izvozom iz BiH na tržište EU i izvoza iz EU u BiH uzimajući u obzir pristupanje Hrvatske EU da bi se izbjeglo narušavanje bilateralne trgovine. Protokol se zasniva na obostranim interesima dvije strane i uzima u obzir osjetljive kategorije proizvoda u BiH – saopšteno je iz Savjeta ministara.

Prijedlogom protokola planiran je bescarinski izvoz 500 tona pastrmke, 140 tona šarana, po 30 tona orade i brancina, 50 tona konzervisane sardine i 70 tona konzervisanog inćuna. Za izvoz veći od dozvoljene bescarinske izvozne kvote izvoznici će plaćati carinu, ali će ona biti snižena na 70 odsto sadašnje stope.

U isto vrijeme, predviđeni su carinski ustupci BiH za primarne poljoprivredne proizvode iz EU, pa će bez carine stizati 2.125 tona živih goveda, 2.525 tona svinja i 1.455 tona žive peradi. Evropski proizvođači neće plaćati carinu ni na uvoz 780 tona mesa peradi i jestivih klaoničkih proizvoda, 285 tona kobasica, 2.195 tona ostalih prerađenih proizvoda od mesa, 1.805 tona mlijeka i mliječnih proizvoda i 165 tona prirodnog meda.

Kada je riječ o bescarinskom uvozu povrća i voća, predviđen je uvoz 1.315 tona krompira, 280 tona kupusa, 50 tona mrkve i bijele repe, 45 tona grožđa i 480 tona višanja. Carine neće biti plaćane ni na 3.525 tona šećera, 620 tona konzervisanog povrća, 1.300 tona konditorskih proizvoda, 85 tona rakije lozovače i komovice, 13.765 hektolitara vina i 3.200 tona cigareta i ostalih duvanskih prerađevina.

Vlada RS ranije je odbacila predloženu adaptaciju SSP-a zbog štetnih posljedica za poljoprivredu i privredne sektore naslonjene na agrar. Odluku je promijenila nakon što je Njemačka obećala pomoć poljoprivrednoj proizvodnji u toku primjene SSP-a, a nastalu štetu procijeniće Svjetska banka, koja je sredinom avgusta počela sa prikupljanjem podataka. Nakon što su u julu adaptaciju SSP-a parafirali šef pregovaračkog tima BiH Hamdo Tinjak i specijalni predstavnik i šef Delegacije EU u BiH Lars Gunar Vigemark uslijedio je proces ratifikacije protokola od strane BiH i EU koji traje šest mjeseci.

Savjetnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Gordana Rokvić rekla je da su Svjetskoj banci proslijedili sve tražene podatke i da čekaju poziv za sljedeći sastanak na kojem će razgovarati o procjeni štete.

Tinjak je rekao da prilagođavanje SSP-a znači veliki iskorak za privredu BiH.

– Očekujem da će prilagođeni SSP stupiti na snagu od Nove godine. Moći ćemo izvoziti voća i povrća koliko proizvedemo i tu će carine biti ukinute. Za druge proizvode postoje kvote i one će se morati poštovati – kaže Tinjak.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kaže da lista proizvoda koji će ulaziti u BiH i onih koji će biti izvoženi bez carine sama po sebi dovoljno govori da prijedlog nije dobar.

– BiH je već odavno trebalo da zabrani uvoz pojedinih proizvoda kako bi zaštitila agrarni sektor – istakao je Marinković i dodao da poljoprivrednici sa zebnjom očekuju primjenu novih pravila.

Procjena štete

Svjetska banka odabrana je kao nezavisna institucija da procijeni štetu od adaptacije SSP-a jer institucije BiH i RS imaju različite podatke.

Predstavnici institucija BiH tvrde da bi gubici iznosili 60 miliona KM godišnje, a zvaničnici RS su upozorili da direktna šteta za poljoprivredne proizvođače koja se može egzaktno dokazati uvidom u dokumentaciju iznosi 220 miliona KM, te da će biti izgubljena radna mjesta i 70 miliona u budžetu RS.

Proizvodi koji će biti uvoženi bez carine

Šećer                              3.525

Cigarete                        3.200

Prerađevine                 2.195

Goveda                           2.125

Svinje                             2.525

Mlijeko                         1.805

Živa perad                   1.455

Krompir                       1.315

Konditorski proizvodi 1.300

Meso peradi                 780

Konzervisano povrće 620

Višnja                          480

Kobasice                       285

Kupus                            280

Med                               165

Rakija                            85

Mrkva i repa                50

Grožđe                          45

Proizvodi koje će biti izvoženi bez carine

(tona/hektolitara)

Pastrmka             500

Šaran                 140

Inćun                  70

Orada                  30

Brancin               30

Sardina              50

Vino                    40.600

 

Izvor: agencije

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *